U jesen 1991. godine, skupina hrvatskih vojnika, upada u zasjedu i prisiljena je sakriti se u napuštenu kuću u obližnjem selu. Njihov otpor udruženim snagama pobunjenih Srba, JNA i srpskih specijalaca, traje gotovo 24 sata, a paralelno pratimo i napore njihovih saboraca da ih izvuku iz okruženja. Priča je zasnovana na istinitom događaju.
Linkovi
Komentar
Godine 2014. na pulskom festivalu ovjenčana Velikom Zlatnom arenom za najbolji film te Zlatnim arenama za režiju, scenarij, montažu, scenografiju, kostimografiju, masku i specijalne efekte, ratna drama na Vukovar Film Festivalu iste godine proglašena najboljim filmom temeljena je na istinitim događajima. Žanrovskom filmu usmjerenu redatelju Kristijanu Miliću žanr ratnog filma najbolje leži, a posrijedi je u tehničkom i u velikoj mjeri u redateljskom smislu impresivno ostvarenje koje sve adute polaže na (ratnu) akciju i shematično no efektno kroz istu tu akciju profilirane likove i njihove mačizmom i militarizmom obilježene odnose. Obilježja djela nerijetko su virtuozno režirani žestoki prizori borbe, učinkovito minimalističko uvođenje petnaestak izdvojenijih likova i njihovo profiliranje isključivo kroz akciju i međusobna dobrodušna prepucavanja, ekonomičnu naraciju bez trenutka praznoga hoda te redom sjajne glumačke interpretacije. Posrijedi je djelo dojmljiva vizualnog prosedea dijelom ostvarena i uporabom filtera, većinom vrlo pregledne i primjereno energične režije te sa za standarde domaće kinematografije dotad neviđenim specijalnim efektima i kaskaderskim akrobacijama. Odlukom da pripadnike neprijateljske strane prikaže isključivo kao hordu prljavih i besprizornih spodoba koje neprestano nadiru iz svih smjerova, Milić ne samo što daje posvetu Carpenterovu remek-djelu Napad na policijsku postaju br. 13, nego i uspijeva izbjeći izrazitije odnosno očitije i doslovnije ideološke interpretacije i pripisivanja političkih konotacija.
Izvor : portal "Baza HR kinematografije"