VIRDŽINA 1991

101 minuta

U zabitom kršu, na prostorima Kninske krajine, porodice bez muškog potomstva smatrane su ukletim i osuđenim na propast. Da bi se spasle prokletstva, te porodice su jedno od ženske djece proglašavale "virdžinom", tj. muškarcem, skrivajući istinu kao porodičnu tajnu. U jednoj takvoj porodici, koja zna samo za krš, gudure, ovce i sv. Đurđa, svoga zaštitnika, najveće blago je sin, kojeg nikako da dobiju. Zato će posljednja, tek rođena djevojčica biti žrtvovana da postane "muško", uprkos bolu majke, kako bi kuća ponovo dobila naklonost zaštitnika - sveca. Osuđena da poništi sve žensko u sebi, da se bori sa sopstvenom prirodom i osjećanjima, u trenutku kad se zaljubi u druga, počinje da se buni svim bićem protiv usuda. Što se otac više trudi da nosi breme za oba muškarca, vjerujući da se sve može prikriti i pred svijetom i pred svecom, sve se više gubi i pada. "Virdžina", uz pomoć mladića kojem otkriva tajnu, raskida sa starim životom i kreće, kao mnogi iz tog kraja, na put u Ameriku.

Glavne uloge

Sve uloge

Fotografije

Sve fotografije
--

Linkovi

Komentar

Ugledni srpski filmaš Srđan Karanović snimio je na autentičnim hrvatskim lokacijama i uz koprodukcijsku podršku svog suradnika i prijatelja iz Hrvatske Rajka Grlića ovaj film koji problematizira danas vruću temu rodnog/spolnog identiteta. Bila je to zadnja hrvatsko-srpska koprodukcija u jugoslavenskim okvirima. Tad petnaestogodišnja Marta Keler, koja tumači naslovnu ulogu, nagrađena je Europskom filmskom nagradom (tadašnji Felix) za najbolju žensku epizodu.

Izvor : portal "Baza HR kinematografije"

Kolaži iz filma/serije

-

Plakat

-

 

selo Polača, Knin (Hrvatska)
Zijo Valentino i Marta KelerPortal Glas Javnosti - O Marti KelerPortal B92 - O VirdžinamaO Virdžinama

Fakti

- Jugoslovenska kinoteka je, u skladu sa svojim ovlašćenjima na osnovu Zakona o kulturnim dobrima, 28. decembra 2016. godine proglasila sto srpskih igranih filmova (1911-1999) za kulturno dobro od velikog značaja. Na toj listi se nalazi i film "Virdžina".