Samo što je rat došao do Osijeka, Vjera Kralj, naša junakinja, ostaće bez pravog oslonca u životu. Njen suprug Tomo odlazi što dalje od rata, u Zagreb, a sin Krsto odlazi što bliže liniji ratovana. Vjera živi u svojoj razrušenoj kući na samoj liniji obrane Osijeka i radeći kao sudski tumač za njemački jezik sakuplja novac za pancirni prsluk koji bi njenom sinu trebao spasiti život. Njoj dolaze razni ljudi, pričaju svoje životne priče te traže od nje različite, ponekad neobične usluge. Priča se događa u jesen i zimu 1991. godine, kada su se u Slavoniji vodile najžešće bitke. Korak po korak nije samo priča o spašavanju golog života usred rata, već priča o snazi duha i ideala pa makar zbog njih život postao još gori. Ovo je film o ženi kojoj treba rat da bi naučila kako potrebe drugih ne mora stavljati ispred svojih. Žena koja ostaje u Osijeku da bi pomogla sinu koji je otišao u dobrovoljce, žena koja preživljava strahote i pomaže neznancima, žena koja će muža izgubiti tek kad joj se vrati i žena koja će Osijek napustiti tek kad rat završi.
Linkovi
Komentar
Temeljen na zbirci pripovjedaka "Frezije i još ponešto" osječke književnice i prevoditeljice za njemački jezik Lydije Scheuermann Hodak, dugometražni igrani prvijenac suscenaristice i redateljice Biljane Čakić Veselič bizarna je i neartikulirana ratna drama u koju je ugurano koješta, od iznenađujuće stereotipne slike ratom zahvaćenog Osijeka te njegovih građana i branitelja, preko generacijske bračne drame prouzročene nedostatkom ljubavi, razumijevanja i poštovanja, do gej-melodrame kroz koju se nalik prozi Ljudevita Bauera pokušava provući i tragična sudbina podunavskih folksdojčera. Dodatni su nedostaci gomilanje stereotipa, klišeja i trivijalne sentimentalnosti u profiliranju likova i njihovih međuodnosa i u obiteljskim i u ratnim dramskim situacijama, patrijarhalnost i anakronost kao dominantna obilježja cjeline, problematična idejna doslovnost i prizemnost, ideološka tezičnost, konzervativnost i retrogradnost kao i poruka da su se i oni dručiji tijekom Domovinskog rata pokazali kao pravi ljudi i prihvatljivi građani Hrvatske, iako su pripadnici manjine i po nacionalnosti i po seksualnoj orijentaciji.
Izvor : portal "Baza HR kinematografije"
