U zimu 1573. u stubičkom kraju, izbija seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca i Ilije Gregorića, a protiv strahovlade veleposjednika Franje Tahija. Ustanici se povežu sa slovenskim kmetovima i buna uskoro dobije silan zamah, prerastajući u antifeudalni pokret. Njezin sudionik i svjedok tih zbivanja je i mladi Petrek, koji se zbližio s djevojkom Regicom iz putujuće pozorišne družine...
Linkovi
Komentar
Seljačka buna 1573. uvjerljivo je ogledanje Vatroslava Mimice u žanru povijesnog filma (tzv. epskog zamaha). Zabunu u gledatelja i velikog dijela kritike izazvala je Mimičina odluka da kao tzv. središnju inteligenciju narativne strukture filma, kao fokalizatora, postavi lik mladog kmeta Petreka, dok je legendarni vođa bune Matija Gubec marginaliziran. Taj moderan narativni pristup obogaćen je nizom živopisnih epizoda i likova, a manjak filma je mjestimična ideologiziranost kojom se pokušalo povezati davni seljački ustanak s partizansko-komunističkom socijalističkom revolucijom. Seljačka buna 1573. nagrađena je na festivalu u Puli Velikom brončanom arenom. Film je prikazan u Cannesu (76.) u programu 15 dana autora.
Izvor : portal "Baza HR kinematografije"